RH danas ima milijun stanovnika manje nego što ih je imala u vremenu svog nastanka. Demografski egzodus, pored drugih uzroka, uvelike proizlazi iz sloma povjerenja građana u pravnu državu. Slabe institucije, niska razina poštivanja vladavine prava i demokratskih standarda, tjeraju naše državljane da svoju budućnost grade negdje drugdje. U mnogim područjima politička kasta proizvela je društvenu i ekonomsku nepravdu koja prožima sva područja života pojedinca i zajednice, pri čemu nejednakost počinje već na samim izborima.

Postojeći izborni sustav temelji se na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika i zastupnika. Izborne jedinice su nelogičnog oblika i kroja, po sastavu takve da se birači ne mogu identificirati s onima koji se u njihovim jedinicama natječu za mandat, niti uspostaviti vezu između zastupnika i zastupnica s područjem izborne jedinice. Kroz proteklih nekoliko izbornih ciklusa, postojala su odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama veća od +/- 5 % koliko je zakonom propisano kao maksimalno dopušten prag razlike, no unatoč tome, izbori nisu bili proglašeni neustavnima, iako su to u suštini itekako bili. Ustavni sud RH je tek izvijestio da neravnoteža u snazi biračkog prava postoji i to još davne 2010.g., na što se politički establishment oglušio i ignorirao upozorenja duže od desetljeća.

Na temelju izračuna, proizlazi da su u prethodnim izbornim ciklusima izbori bili provedeni po pravednijem kroju izbornih jedinica, vladajućima bi nedostajalo nekoliko mandata i možda ne bi bili u prilici formirati vlast.

Nakon rezultata Popisa stanovništva 2021.g., bilo je jasno da je daljnja depopulacija u pojedinim područjima dodatno narušila načelo jednakosti biračkog prava jer je još više povećala razlike u broju glasača između pojedinih izbornih jedinica. Ustavni sud RH je tada bio primoran ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, no HDZ je u novom Zakonu ponovio isti model i istu nakaradnu strukturu, a granice je podesio tako da odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama budu manje, iako još uvijek ne sasvim u okviru dopuštenog odstupanja od +/- 5 %.

Posebna kontraverza HDZ-ovog Zakona je u tome što se temelji na podacima iz Registra birača čija je vjerodostojnost upitna, s obzirom da iz Popisa stanovništva proizlazi da je u Registar birača upisano 477.317 birača više nego što RH ima punoljetnih državljana.

U prošlom sazivu uputili smo u saborsku proceduru prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji se temelji na modelu GONG-a po kojem bi RH umjesto na 10 bila podijeljena na 6 izbornih jedinica u kojima bi bilo obuhvaćeno po nekoliko županija, i donekle bi se podudarale s povijesnim hrvatskim regijama, dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. U takvim izbornim jedinicama birao bi se onaj broj zastupnika koji je razmjeran broju stanovnika.

Istovjetan prijedlog uputit ćemo i u ovom sazivu, s ciljem poticanja široke javne rasprave u pronalaženju rješenja koje će građanima jamčiti pravednije izbore i snažniju povezanost između birača s određenog područja i zastupnika i zastupnica koje određeno područje bira. Izborne jedinice glasile bi kako slijedi: 1.) Grad Zagreb, birao bi 28 zastupnika, 2.) Zagrebačka županija, Bjelovarsko – bilogorska županija, Sisačko – moslavačka županija, Karlovačka županija, birale bi 24 zastupnika, 3.) Međimurska županija, Varaždinska županija, Krapinsko – zagorska županija, Koprivničko – križevačka županija, birale bi 17 zastupnika, 4) Vukovarko – srijemska županija, Osječko – baranjska županija, Virovitičko – podravska županija, Požeško – slavonska županija, Brodsko – posavska županija birale bi 24 zastupnika, 5.) Istarska županija, Primorsko – goranska županija, Ličko – senjska županija, birale bi 18 zastupnika, te 6.) Zadarska županija, Šibensko – kninska županija, Splitsko – dalmatinska županija, Dubrovačko – neretvanska županija, birale bi 29 zastupnika.

Reforma izbornog sustava sastavni je dio borbe protiv korupcije. Postojeća izborna pravila i nakaradan kroj izbornih jedinica utjecali su ne samo na ishod i rezultate izbora u proteklih 20 godina, već i na poražavajuće negativne stavove o politici i političarima u velikom dijelu biračkog tijela koje apstinira od izbora jer u njih više ne vjeruje.

U postojećem izbornom sustavu RH je osuđena na nelegitimnu i nedemokratsku vlast stečenu kršenjem temeljnih ustavnih prava i zaglavnih kamena demokracije. Pravedni izbori, prvi su korak u povratu otete države građanima i ispravljanju svih drugih nepravdi i nejednakosti koje takva vlast stvara.

Na pretprošlim izborima državna vlast formirana je na temelju izlaznosti od svega 46,86 %, i glasova tek 16,7 % birača. Ishod posljednjih parlamentarnih izbora dodatno je narušio povjerenje građana u izborni proces, s obzirom da su političke stranke koje su se predstavljale kao opozicija aktualnoj vlasti i na temelju takvih predizbornih stavova osvojile glasove, postale dio te vlasti. Takav oblik izborne prijevare poništava demokratski karakter političkog sustava, a građane odvraća od daljnje, buduće političke participacije, s obzirom da jača osjećaj kako njihov glas ne utječe na ishod i rezultat izbora.